|
|
|
|
литовский словарь / pripūti | | pripū́ti (pripū̃va, pripùvo) нагнить/нагнивать
склонение/спряжение словаглагол
indicative. |
---|
| present | past | past frequentative | future |
---|
1p.sg. | pripūnu, pripūvu | pripuvau | pripūdavau | pripūsiu |
---|
2p.sg. | pripūvi, pripūni | pripuvai | pripūdavai | pripūsi |
---|
3p.sg. | pripūna, pripūva | pripuvo | pripūdavo | pripus |
---|
1p.pl. | pripūname, pripūnam, pripūvam, pripūvame | pripuvom, pripuvome | pripūdavom, pripūdavome | pripūsime, pripūsim |
---|
2p.pl. | pripūvat, pripūnate, pripūnat, pripūvate | pripuvot, pripuvote | pripūdavote, pripūdavot | pripūsit, pripūsite |
---|
3p.pl. | pripūva, pripūna | pripuvo | pripūdavo | pripus |
---|
subjunctive. |
---|
| sg. | pl. |
---|
1p. | pripūčiau | pripūtumėm, pripūtume, pripūtumėme |
---|
2p. | pripūtumei, pripūtum | pripūtumėte, pripūtumėt |
---|
3p. | pripūtų | pripūtų |
---|
imperative. |
---|
| sg. | pl. |
---|
1p. | | pripūkim, pripūkime |
---|
2p. | pripūki, pripūk | pripūkit, pripūkite |
---|
3p. | tepripūna, tepripūvie, tepripūva, tepripūnie | tepripūva, tepripūnie, tepripūna, tepripūvie |
---|
|